Kravata je dekorativni odjevni predmet koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje. Izvorni  je hrvatski proizvod, a raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.  Bila je dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Poznato je da je francuski kralj Luj XIV. bio upleten i u tajne pregovore oko urote Zrinskih i Frankopana,  kako bi Hrvatska došla pod francusko pokroviteljstvo. Ta mu je namjera propala, ali je Kralj Sunce počeo nositi kravatu, jer je kao muški modni ures bila mnogo jednostavnija za upotrebu i mnogo ljepša od dotadašnjih visokih okovratnika. Kada je u to vrijeme najmoćnija okrunjena glava Europe stavila kravatu, bio je to korjeniti zaokret u modnim trendovima. Dvor je, naime, zaposlio vlastitog kravatara, koji je kralju svakoga dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku. Englezi su poslije od kravate napravili pravi kult. Promijenili su načine njezina vezivanja i uzorke boje. Naime, do početka 19. stoljeća kravate su bile bijele, a Englezi su uveli šarolike, čime su postale pokazatelj nečijeg ukusa.

Academia Cravatica neprofitna je ustanova koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao dijela hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine. Utemeljena je 1997. godine, a ona je proglasila da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan izvedena je,  2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.