Pojam tolerancija koristimo u svakodnevnom življenju i izražavanju. Znamo li zaista što on znači? Svi smo mi izuzetno tolerantni dok voda ide na naš mlin, a jesmo li tolerantni kad se tuđe mišljenje ili neki postupak kose s našim uvjerenjima? U današnjem društvu tolerancija postaje maglovit pojam, dok ljudi zaboravljaju ili uopće ne znaju njezino pravo značenje.

Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1996. godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije, koja je potpisana 16. studenoga 1995. godine. UNESCO je proglašenjem Međunarodnog dana tolerancije skrenuo pozornost na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava: Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije, kao i Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. UNESCO je dao i  definiciju  tolerancije, ona glasi u cijelosti ovako: Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi.

Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvaćanja i dopuštanja različitosti, bilo da se radi o razlikama u političkom uvjerenju, o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama. Nedostatak tolerancije vodi do stvaranja osobnih predrasuda i diskriminacije grupa ili pojedinaca. Negdje se navodi da  tolerancija potječe od latinske, a negdje od grčke riječi tolerare, što znači podnositi, trpjeti i uvažavati tuđe mišljenje i uvjerenje. Tolerantnost znači pustiti ljudima da žive svoja uvjerenja, sve dok ne ugrožavaju tuđa prava.

Svjedoci smo da  nasilje i agresija često dobivaju znatno više pažnje i medijskog prostora od akcija koje potiču mir, nenasilje i toleranciju. Povijesni udžbenici pišu povijest ratova i sukoba, a mirovne konferencije zauzimaju marginalni prostor. Zašto je  tako?

Dok mladi sve češće rješavaju nesuglasice obračunima na Facebooku i šakama, dok djevojke sve češće u skupinama nasrću fizički jedna na drugu, dok se političari vrijeđaju i zaoštravaju verbalne sukobe u predizbornim kampanjama, dok su obračuni navijačkih skupina sve žešći, a socioekonomske razlike u društvu poprimaju zabrinjavajuće dimenzije, pitamo li se kakvu to poruku šaljemo mladim generacijama?