Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.
Autor: Keti Petrović, 27. 1. 2016.
U Hrvatskoj se od 2004.god. obilježava ,Dan sjećanja na holokaust i na žrtve zločina protiv čovječnosti. Na današnji su dan, 27.siječnja ,prije 70 god. saveznici konačno oslobodili nacistički koncentracijski logor Auschwitz.
Što je „ holokaust“?
Holokaust znači poseban genocidni događaj u povijesti XX. stoljeća:sustavni progon i uništavanje ,europskog židovstva provođeno pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i njezinih saveznika u razdoblju 1933.do 1945.god.
Holokaust nije bio povijesna slučajnost-dogodio se zbog toga što su pojedinci ,organizacije i vlasti donosili odluke koje nisu samo ozakonile diskriminaciju ,već su dopustile i pojavu predrasuda,mržnje,kršenja građanskih prava te naposljetku i masovna ubojstva.
Holokaust pruža okvir za istraživanje razloga zašto je opasno ostati nijemim,bešćutnim i ravnodušnim kada svjedočimo ugnjetavanju drugih ljudi. Potrebno je proširiti znanje o ovom uništenju bez presedana,sačuvati sjećanje na one koji su prošli patnje. Pokušati razmišljati o moralnom i duhovnim pitanjima koja proizlaze iz holokausta i koja se mogu primijeniti u današnjem svijetu. Poučavanje holokausta mora se ispitati u kontekstu europske povijesti kao cjeline . Stotine židovskih zajednica u Europi,od kojih su neke bile stare više stotina godina,zauvijek su nestale. Da bi objasnili nepojmljivo,odnosno,da bi ukazali na goleme razmjere uništenja,pisci su u poslijeratnom razdoblju istrebljenje europskih Židova počeli nazivati“holokaust“.
Ako ne znamo što se dogodilo u prošlosti,ne možemo razumjeti budućnost.(Uvijek nosimo breme svojih predaka.)
Učenje o holokaustu otkriva teška pitanja o ljudskom ponašanju i često podrazumijeva složene odgovore na pitanje –Zašto se to dogodilo?
Treba razmišljati o različitim čimbenicima koji su doveli do pojave holokaust?
Holokaust nije bio jednostavno logična i neizbježna posljedica neobuzdanog rasizma,već su njegovoj pojavi doprinijeli rasizam ,u sprezi s višestoljetnom vjerskom nesnošljivošću i antisemitizmom (mržnjom),oživljen nacionalističkim strastima koje su se javile u Europi u drugoj polovici XIX. stoljeća te potaknut porazom Njemačke u Prvom svjetskom ratu i njezinim nacionalnim poniženjem Versailleskim mirom,ali i dodatno pogoršan teškim gospodarskim prilikama širom svijeta,neučinkovitošću Weimarske Republike i ravnodušnošću međunarodne zajednice te pospješen političkom karizmom i manipulatorskom propagandom nacističkog režima Adolfa Hitlera.
Koncentracijski logori su svjedočanstva istrebljenja ,tvornice smrti ,u kojima se danas nalaze nepregledne gomile ljudskih kostiju,naočala i cipela. Barake pretvorene u muzej ,mučni su podsjetnik na arijevsku teoriju i njezinu užasnu praksu.
Logori su danas odredište brojnih posjetitelja,posebno mladih Izraelaca koji u Auschwitz dolaze na hodočašće i veliki sat povijesti. Uz plinsku komoru i krematorij i danas stoje vješala na kojima je 1947.god. nakon presude obješen prvi komandant logora Rudolf Hess, pod kojim sat povijesti doseže kulminaciju. Svjedočanstva o medicinskim eksperimentima Josefa Mengelea,dostupna su svim posjetiteljima memorijalnog centra. Svi se slažu da je Auschwitz bio mjesto gdje čovjek čovjeku nije bio vuk,već najkrvoločnija zvijer. Sačuvani filmovi logoraša koji su doživjeli oslobođenje jezive su slike koje nam moraju biti podsjetnik i upozorenje :ovakvi se prizori više nikad ne smiju ponoviti.
Na prostoru Nezavisne Države Hrvatske najpoznatiji koncentracijski logor je bio Jasenovac,gdje je također proveden holokaust nad Židovima,ali i nad Srbima,Romima,kao i nad brojnim Hrvatima koji nisu bili istomišljenici ustaške vlasti i to ponajviše na temelju zaklona „o konačnom rješenju“.
O holokaustu su poznata brojna svjedočanstva ,ali je možda najpoznatije ono Anne Frank,15-petnaestogodišnje djevojčice,koja je 1944.g.sa svojom obitelji stradala u koncentracijskom logoru Bergen-Belsenu.
Ovaj nadnevak je prigoda da se prisjetimo i drugih zločina protiv čovječnosti. Još su nam svježa sjećanja na brojne žrtve Domovinskog rata.
Može li se takvo organizirano umorstvo cijelog naroda zaboraviti? Ne može i ne smije !
Najmanje što možemo učiniti je obnavljati spomen na sve žrtve zločina protiv čovječnosti.
1. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
2. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
3. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
4. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.doc
5. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
6. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
7. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
8. razred, OS don Mihovila Pavlinovica.doc
PRO, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
Odgojno-obrazovna skupina, OS don Mihovila Pavlinovica.docx
Skolski projekt Ekovrt, Ivana J..docx
slika1.jpg
Ivana1.jpg
Ivana2.jpg
Ivana 3.jpg
Repetitorij za podmladak HCK 2007.doc
Vijesti iz naseg eko vrta.docx
20200213 131019.jpg
20200213 131039.jpg
20200213 131205.jpg
20200213 100756.jpg
20200213 100840.jpg
20200214 102316.jpg
20200214 103010.jpg
20200214 103152.jpg
20200214 103415.jpg
5 Brosura za Natjecanje mladih.pdf
20230202 121237[1].jpg
20230202 121255[1].jpg
20230202 121318[1].jpg
« Ožujak 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
Dnevni tisak |
Za nastavnike |
> e matice |
> Portal za škole |
> CARNET |
> MZOS |
> e-knjižnica |
> Priručnik za učenje |
> Sigurnost na Internetu |
> Webmail |
> e-lektire |
> Zlatna djeca |
> Zbornica |